Priprema za trudnoću

Autori: mama360 · doc. prim. dr. sc. Ivan Bolanča
Datum: 19.04.2026.

Što ćeš sve saznati?

• Ginekološki pregled
• Praćenje ovulacije i plodnih dana
• Zdrava prehrana
• Tjelesna težina
• Tjelovježba
• Izbjegavanje stresa
• Navike partnera koje poboljšavaju kvalitetu spermija
• Što učiniti kada trudnoća ne dolazi?

Planiraš trudnoću i ne znaš otkud krenuti ni kako pripremiti tijelo za najopsežnije i najzahtjevnije iskustvo u životu? Bez brige, većina žena se tako osjeća na početku, zbog čega smo i složile ovaj tekst u suradnji s doc. prim. dr. sc. Ivanom Bolančom, koji donosi pregled informacija i stvari o kojima je potrebno voditi računa prilikom planiranja trudnoće. 

Prije svega želimo da imaš na umu jednu stvar, a to je da nije lako zatrudnjeti “odmah” i da će ti se, jednom kad započnete proces rada na začeću, svaki mjesec činiti kao vječnost. To je sasvim normalno. 

U slučaju da ipak ne bude išlo “sve po planu”, pripremile smo u drugom dijelu teksta i pregled pretraga koje možete ti i partner obaviti kako biste utvrdili postoji li neki problem koji treba rješavati. 

Ginekološki pregled 

Kao prvi korak svakako savjetujemo da obaviš kontrolni pregled kod svog ginekologa i obavijestiš ga o planiranju trudnoće. Na taj način može obaviti ciljani ginekološki pregled i dati ti adekvatne savjete i upute za naredni period. 

Osim redovnog ginekološkog pregleda, ginekolog će:

• obaviti PAPA test (ovisno o tome kada je posljednji put obavljen prije pregleda), 
• obaviti ultrazvuk jajnika i maternice (kako bi procijenio građu i sluznicu maternice, postojanje polipa ili cisti te druge slične parametre),
• ako procijeni da je potrebno, uzeti cervikalne briseve. Često se misli da oni otkrivaju samo uzročnike spolno prenosivih bolesti, poput klamidije ili gonoreje. Svakako i njih, ali srećom, ti se uzročnici rijetko nalaze. Ono što je vrlo često, a važno je za trudnoću, jesu drugi uzročnici koji nisu nužno spolno prenosivi, a važno ih je detektirati prije trudnoće.
• prikupiti tvoju anamnezu – obaviti razgovor o menstrualnom ciklusu, nasljednim bolestima u obitelji, kontracepciji ako si je koristila, prethodnim trudnoćama ako ih je bilo te drugim faktorima koji mogu utjecati na trudnoću. 

Primjeri nekih okolnosti koje mogu utjecati na trudnoću su: inzulinska rezistencija, poremećaj rada štitnjače, endometrioza i slična stanja koja mogu biti bitna za daljnje praćenje trudnoće.

Također, možda će biti potrebne i hormonske pretrage. One nisu obavezne za sve, već se rade u određenim slučajevima ako postoje teškoće s ovulacijom, neredoviti menstrualni ciklusi i/ili simptomi hormonske neravnoteže (npr. sindrom policističnih jajnika, problemi sa štitnjačom). 

U tom slučaju se najčešće provjeravaju:

• TSH (tireotropin – hormon hipofize koji stimulira izlučivanje hormona štitnjače, poznatiji kao T3 i T4) – ne bi smio biti veći od  2,5 mU/L kod planiranja trudnoće,
• estradiol i progesteron (ženski spolni hormoni),
• LH (luteinizirajući hormon), 
• FSH (folikulostimulirajući hormon), 
• AMH (Anti-Müllerov hormon). 

Napominjemo da je u slučaju postojanja neke kronične bolesti (kao što je dijabetes) potrebno posavjetovati se s ginekologom oko posebnih pravila vezanih uz kontrolu takvih bolesti prije trudnoće te o zamjeni potencijalno štetnih lijekova u periodu trudnoće onima koji se smiju koristiti u trudnoći. 

Svakako je bitno (neovisno o postojanju kronične bolesti) obavijestiti ginekologa o svim lijekovima koje uzimaš kako bi ti mogao dati savjet o prekidu korištenja određenih lijekova ili zamjeni terapije.  

Praćenje ovulacije i plodnih dana 

Praćenje ovulacije i plodnih dana jedan je od ključnih koraka u planiranju trudnoće jer pomaže razumjeti kako tvoj ciklus funkcionira i kada su šanse za začeće najveće. Iako se na prvu može činiti komplicirano, uz nekoliko jednostavnih metoda moguće je prilično pouzdano prepoznati plodne dane. U nastavku ti donosimo najčešće i najpraktičnije načine praćenja ovulacije.

Kalendarski izračun ovulacije i plodnih dana

Jedna od metoda izračuna plodnih dana je kalendarski izračun. Kalendarsko praćenje ovulacije na prvi pogled djeluje kao dosta jednostavan matematički zadatak, što u pravilu i jest kod žena s redovitim menstrualnim ciklusima. Međutim, kod neredovitih menstrualnih ciklusa priča se malo komplicira. Neredovitim menstrualnim ciklusima se smatraju oni ciklusi kod kojih postoji razlika veća od 9 dana između trajanja ciklusa.

Ovulacija se događa 14 dana prije menstruacije, a plodnim danima se smatraju tri dana prije ovulacije i jedan dan poslije. 

Prema najpoznatijoj Ogino-Knausovoj metodi, plodne dane možeš izračunati (kod redovitih menstrualnih ciklusa) na sljedeći način:

• prvi plodni dan računa se tako da se od najkraćeg ciklusa oduzme 18 dana 
• zadnji plodni dan računa se tako da se od najdužeg ciklusa oduzme 11 dana 

Dakle, ako, primjerice, tvoj menstrualni ciklus traje između 28 i 30 dana, tada se za izračun plodnih dana prema Ogino-Knausovoj metodi uzima najkraći i najduži zabilježeni ciklus. U ovom slučaju, najkraći ciklus traje 28 dana, a najduži 30 dana. Prvi plodni dan računa se tako da se od trajanja najkraćeg ciklusa oduzme 18 dana, što znači da prvi plodni dan pada na 10. dan ciklusa. Zadnji plodni dan dobije se tako da se od trajanja najdužeg ciklusa oduzme 11 dana, pa je u ovom primjeru zadnji plodni dan 19. dan ciklusa. To znači da su plodni dani, kod redovitih menstrualnih ciklusa u rasponu od 28 do 30 dana, okvirno između 10. i 19. dana ciklusa, pri čemu se kao prvi dan ciklusa uvijek računa prvi dan menstruacije.

Kod planiranja trudnoće treba uzeti u obzir plodne dane i imati spolni odnos tijekom tog perioda u mjesecu – nekoliko dana prije ovulacije ili na dan ovulacije. Preporučuje se imati spolne odnose svaki drugi dan tijekom plodnih dana, makar to nije stroga preporuka i možete ih imati i češće. Trebaš imati na umu da spermij može živjeti do 5 dana pa, čak i ako nekoliko dana prije ovulacije imaš spolne odnose, moguće je da će “dočekati” ovulaciju i oploditi jajnu stanicu.

U slučaju neredovitih menstrualnih ciklusa, treba uzeti u obzir trajanje oba krajnja ciklusa (i najkraći i najduži). Tada računamo početak plodnih dana prema najkraćem ciklusu, a kraj plodnih dana prema najduljem ciklusu, tako da će plodni dani kod neredovitih ciklusa obuhvatiti više dana nego kod redovitih. 

Plodni dani (kod neredovitih ciklusa) računaju se tako da se:

• od najdužeg ciklusa oduzme 15 dana i još dodatna 2 dana (ukupno se oduzima 17 dana),
• od najkraćeg ciklusa se na oduzetih 15 dana dodaju 2 dana (ukupno se oduzima 13 dana). 

Ovulacijske trakice (“LH-test”)

Druga metoda praćenja plodnih dana (i najčešća uz kalendarsko praćenje) je testiranje ovulacijskim trakicama koje mjere porast LH hormona. Povišena razina LH hormona znači da su plodni dani u tijeku i da slijedi ovulacija unutar 24 do 48 sati. 

Trakice se umoče u urin, a pozitivan test očituje se tamnijom crtom od kontrolne ili znakom plus (ovisno o proizvođaču trakica) te znači povišenu razinu LH hormona, odnosno da slijedi ovulacija. 

Preporučuje se koristiti ovulacijske trakice 5 do 6 dana prije očekivane ovulacije. Bilo bi korisno da se poslužiš kalendarskim računanjem plodnih dana i kreneš s korištenjem trakica sukladno formuli koju smo ti objasnile u tekstu iznad.

Bitno je svaki dan testirati u isto vrijeme, a jutro se smatra se najboljim vremenom (izbjegavajući prvi jutarnji urin) jer je tada koncentracija hormona u urinu najviša. Nemoj unositi tekućinu 2 sata prije testiranja kako ne bi razrijedila urin. 

U slučaju da test cijelo vrijeme pokazuje negativan rezultat (da nema ovulacije), kontaktiraj svog ginekologa kako bi utvrdio uzrok izostanka ovulacije i uputio te na daljnje pretrage. 

Mjerenje bazalne temperature

Mjerenje bazalne temperature koristi se kao metoda predviđanja ovulacije zbog toga što se tjelesna temperatura žene mijenja tijekom samog ciklusa. Nakon ovulacije dolazi do blagog porasta tjelesne temperature zbog djelovanja progesterona, što se može uočiti ako se temperatura mjeri redovito i u istim uvjetima. Tjelesna temperatura raste nakon ovulacije. U prosjeku tjelesna temperatura iznosi otprilike između 36°C i 36,5°C, dok nakon ovulacije raste za otprilike 0,5°C.

Kako bi ova metoda bila pouzdana, potrebno je mjeriti temperaturu svako jutro odmah nakon buđenja, prije ustajanja iz kreveta (dakle, u ležećem položaju) i prije bilo kakve aktivnosti, uvijek u isto vrijeme i na isti način. Dobivene vrijednosti preporučuje se bilježiti tijekom nekoliko mjeseci, primjerice u bilježnicu ili aplikaciju, kako bi se lakše uočio obrazac ciklusa i približno vrijeme ovulacije. Važno je imati na umu da bazalna temperatura ne predviđa ovulaciju unaprijed, već potvrđuje da se ovulacija već dogodila, zbog čega se često kombinira s drugim metodama praćenja plodnih dana, poput kalendarskog izračuna ili ovulacijskih trakica.

Najbolje je mjeriti temperaturu oralnim putem. Dakle, svako jutro, odmah nakon buđenja, prije ustajanja iz kreveta, govora, pijenja ili bilo kakve druge aktivnosti, termometar se stavi ispod jezika i drži prema uputama proizvođača (najčešće 30–60 sekundi).

Važno je da se mjerenje uvijek provodi u približno isto vrijeme. Dobivenu vrijednost zatim je potrebno zabilježiti kako bi se kroz nekoliko ciklusa mogao uočiti porast temperature koji upućuje na to da je ovulacija već nastupila.

Praćenje cervikalne sluzi (Billingsova metoda)

Još jedna od metoda praćenja plodnih dana je i praćenje količine, odnosno konzistencije cervikalne sluzi. Cervikalna sluz je zapravo iscjedak koji se mijenja tijekom menstrualnog ciklusa te se može podijeliti u 5 faza:

• Prva faza je nakon menstruacije, u kojoj iscjetka nema ili se izlučuje u minimalnim količinama te je proziran i vodenast. 
• Otprilike tjedan dana nakon početka ciklusa se kreće pojačavati iscjedak. Što se tiče same konzistencije i izgleda iscjetka, u ovoj fazi prije ovulacije je uglavnom bijele ili žućkaste boje te gušće i ljepljive konzistencije. 
• Približavanjem ovulacije se količina iscjetka dodatno pojačava (kod nekih žena je stvarno obilan, tako da te ne treba iznenaditi ako ti se čini preobilnim). Što se tiče same konzistencije, više nije tako gust kao u prethodnim danima, već postaje prozirniji, rastezljiv i sličniji bjelanjku.
• Nakon same ovulacije opet dolazi do smanjenja količine iscjetka te je konzistencijom sličan iscjetku u fazi prije ovulacije (gušći i bijele boje). 
• Pred samu menstruaciju je stanje s iscjetkom jednako stanju neposredno nakon menstruacije (bez iscjetka ili minimalne količine, najčešće proziran). 

Zdrava prehrana 

Uz gore navedene preglede i načine praćenja plodnih dana korisne su i popratne radnje koje mogu pozitivno utjecati na plodnost i samo začeće. Iako bi nam to trebalo biti standardna praksa, nažalost, današnji ubrzani tempo života najčešće rezultira brzim obrocima s nogu, konzumiranjem velike količine slatkiša i kave kako bismo izdržali taj tempo. Ovaj period je idealno vrijeme da se napokon posvetiš svom zdravlju, malo usporiš i više pažnje posvetiš namirnicama koje unosiš u svoje tijelo. 

Kad kreneš planirati trudnoću, fokus treba biti na raznovrsnoj (idealno mediteranskoj) prehrani koja sadrži:

• puno povrća (primjerice špinat, blitva, tikvice, batat, mrkva, brokula, rajčica, koji se smatraju jednim od najboljih izbora u zdravoj prehrani zbog nutrijenata, vitamina i antioksidansa koje sadrže), 
• zdrave masti (avokado, maslinovo ulje, kokosovo ulje, namaz od lješnjaka i badema),
• cjelovite žitarice (zobene pahuljice, smeđa riža, proso, heljda, kvinoja)
• proteine (primjerice jaja, piletina i riba – ali ribu ograniči na 2-3 puta tjedno zbog toga što može sadržavati živu, posebno tuna, morski pas i skuša). 

Također, poželjno bi bilo smanjiti unos prerađene hranu, zasićenih masti i šećera.

Od stvari koje trebaš izbaciti, na prvom mjestu su cigarete i alkohol. Svakako je bolje da se što prije pripremiš na način života koji te čeka u trudnoći, a eliminacijom cigareta prije trudnoće pomoći ćeš smanjiti rizik od nepoželjnih posljedica na tijek trudnoće. Detaljnije o štetnosti pušenja cigareta prije i tijekom trudnoće možeš razgovarati sa svojim ginekologom.

Ako uživaš u jutarnjoj kavici, ne trebaš je potpuno izbaciti, ali pretjerani unos kofeina nije preporučljiv, stoga je poželjno ograničiti ispijanje kave na jednu do dvije šalice dnevno. 

Osim zdrave prehrane potreban je i pojačan unos određenih mikronutrijenata, ovisno o prehrani i stanju krvne slike. Prvi dodatak prehrani koji je poželjno početi uzimati prije (planirane) trudnoće je folna kiselina. Idealno bi bilo početi uzimati navedeni dodatak prehrani najmanje 3 mjeseca prije začeća. Ali bez brige, ako i nisi uzimala folnu kiselinu prije trudnoće, ništa se neće dogoditi i možeš je početi uzimati kada saznaš da si trudna.

Nekoliko napomena koje trebaš imati na umu: navedene prenatale potrebno je uzimati prije trudnoće, tijekom cijele trudnoće te nakon poroda, pogotovo ako ćeš dojiti, i to u skladu sa svojom krvnom slikom. Potrebno je paziti na propisane dnevne količine te pripaziti na to da ne uneseš veću količinu od dozvoljene. 

Još se preporučuje uzimati dodatke poput željeza i vitamina B12 ako za tim postoji potreba (ali samo u dogovoru sa svojim liječnikom te nakon obavljene kompletne krvne slike). 

Tjelesna težina 

Jedan od faktora na koje treba obratiti pozornost kod planiranja trudnoće je i indeks tjelesne mase (“BMI”). Ono što potencijalno može uzrokovati problem su previsok, ali i prenizak BMI, odnosno dvije krajnosti kada je riječ o tjelesnoj težini. 

Preporučeni BMI je između 18,5 i 25, unutar kojeg se smatra da je hormonska regulacija stabilnija te da je ovulacija redovitija. Za početak želimo razjasniti da je apsolutno moguća trudnoća i izvan raspona preporučenog BMI-a te da ovaj tekst ne služi zastrašivanju, već osvještavanju potencijalnih učinaka na plodnost, povezanost s hormonskom (ne)ravnotežom te u konačnici i na samu trudnoću. 

• Previsok BMI može utjecati na ovulaciju (dovesti do prestanka ovulacije) i hormonsku ravnotežu, odnosno posljedično i na plodnost. Osim toga, može povećati i rizik od određenih komplikacija u trudnoći (poput gestacijskog dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i slično). 

• Prenizak BMI, s druge strane, također može dovesti do hormonske neravnoteže te izostanka ovulacije. 

Kao što smo smo spomenule iznad, ne mora se nužno dogoditi da će vrijednost BMI-a utjecati na plodnost i trudnoću u tvom konkretnom slučaju. Ali ako već planiraš trudnoću, isplati se obratiti pozornost i na taj faktor te prilagoditi prehranu i tjelovježbu vrijednosti svog BMI-a s ciljem približavanja optimalnom za začeće.

Tjelovježba 

Redovita tjelovježba svakako pomaže cijelom organizmu da funkcionira bolje, a vrlo je korisna i za psihu, odnosno smanjenje stresa. Stoga je bitno uvesti je što prije kako bi se tijelo naviknulo na nove aktivnosti, pogotovo ako inače nisi fan vježbanja. 

Općenita preporuka je da se žene trebaju baviti fizičkom aktivnošću već tijekom planiranja trudnoće (kao i tijekom trudnoće). Svakako se preporučuju aktivnosti poput hodanja i trčanja te vježbe snage ili pilates kako bi ojačala tijelo i pripremila ga na sve promjene koje trudnoća nosi. 

Izbjegavanje stresa

Stres je još jedan od čimbenika koji mogu nepovoljno utjecati na samo začeće, a i tijekom trudnoće ga je potrebno maksimalno izbjegavati (koliko je to moguće s obzirom na svačije životne okolnosti). Iako je ovo jedno od onih pravila kojih bismo se trebali i inače pridržavati, neovisno o trudnoći, razumijemo da je potpuno izbjeći stres naprosto nemoguće. Međutim, htjele bismo ovim putem ukazati na važnost tjelovježbe koja pomaže smanjenju stresa, kao i drugih alata koji ti mogu pomoći reducirati stres. 

Na dnevnoj bazi bi trebala uvrstiti određene tehnike opuštanja, kao što su disanje usmjereno na umirenje organizma, meditacija, joga ili što god kod tebe funkcionira (uz tjelovježbu koja ima i druge gore navedene benefite). Tehnike opuštanja možeš detaljnije pročitati u našem tekstu Preporuke u trudnoći.

Navike partnera koje poboljšavaju kvalitetu spermija

Partner također ima važnu ulogu u planiranju trudnoće jer životne navike muškarca mogu utjecati na kvalitetu spermija i samu plodnost. 

Određeni savjeti koje smo opisale gore za tebe vrijede jednako tako i za tvog partnera (od tjelovježbe preko zdrave prehrane do izbjegavanja stresa). Također se preporučuje se da i partner održava ili se približi optimalnom BMI-u (pretilost kod muškaraca može utjecati na plodnost i kvalitetu sjemene tekućine, a nedovoljna tjelesna težina pak može utjecati na kvalitetu i broj spermija). 

Ono što bi svakako trebalo smanjiti ili potpuno izbaciti u fazi planiranja trudnoće jesu pušenje i pretjerana konzumacija alkohola (faktori koji također mogu smanjiti broj i narušiti kvalitetu spermija). Kod muškaraca bi trebalo smanjiti i izloženost visokim temperaturama u području testisa (npr. česte saune ili držanje prijenosnog računala u krilu). Naime, izloženost povišenim temperaturama može smanjiti broj i pokretljivost spermija te oštetiti DNA spermija. 

Bitno je da i partner sudjeluje u usvajanju dobrih navika kako bi pomogao održavanju hormonske ravnoteže te dobre pokretljivosti, broja i kvalitete spermija.

Što učiniti kada trudnoća ne dolazi?

Prije svega je bitno znati koliko dugo se smatra “normalnim” da trudnoća ne dolazi, odnosno unutar kojeg perioda se ne trebaš brinuti ni javljati svom ginekologu sa sumnjom da postoji neki problem. 

Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, do 12 mjeseci redovitih nezaštićenih odnosa smatra se normalnim te ne postoji potreba za posebnom obradom. Napominjemo da se ovo odnosi na parove koji nemaju otprije poznate probleme s plodnošću te na žene mlađe od 35 godina (dob je bitan faktor). 

Starija dob može utjecati na trudnoću iz nekoliko razloga, kao što su manji broj preostalih jajnih stanica, smanjena kvaliteta jajnih stanica, veće šanse za pobačaj, drugi zdravstveni problemi u trudnoći i slično.  

Iz tog razloga kod žena starijih od 35 godina vremenski period pokušavanja začeća skraćuje se na 6 mjeseci, tako da se nakon 6 mjeseci pokušavanja preporučuje potražiti stručnu pomoć i provjeriti postoji li možda nekakav problem sa začećem.  

Međutim, ovo je opće pravilo, ali ipak postoje određene situacije u kojima se preporučuju odmah pregled i obradu. To su slučajevi u kojima postoji poznati rizični faktor za neplodnost te u takvim situacijama ne treba čekati da prođe 6, odnosno 12 mjeseci pokušavanja.  

Neki od primjera takvih slučajeva su:  

• neredoviti menstrualni ciklusi, 
• dijagnoza koja može utjecati na plodnost (PCOS, endometrioza, bolest štitnjače),
• prethodna kemoterapija, 
• sumnja na partnerovu neplodnost.

Problemi sa začećem se mogu u jednakoj mjeri javljati i kod muškaraca i kod žena. Problemi sa začećem i plodnošću smatraju se 1/3 problemima kod žena, 1/3 problemima kod muškaraca, a 1/3 zajedničkim problemima.

Najčešći uzroci neplodnosti kod žena su problemi s ovulacijom (u najvećoj mjeri kao posljedica sindroma policističnih jajnika – PCOS, a zatim kao posljedica primarne insuficijencije jajnika – POI). 

Kod muškaraca su najčešći uzroci neplodnosti loša pokretljivost spermija, varikokela – proširene vene na testisima te premala proizvodnja spermija. 

Ako trudnoća ne dolazi unatoč redovitim nezaštićenim odnosima, ginekološki pregled se nadopunjuje detaljnijom obradom neplodnosti. Osim osnovnog pregleda, ultrazvuka i hormonskih pretraga o kojima smo već pisale na početku teksta, u ovoj fazi često se proširuje hormonski panel (npr. prolaktin, SHBG) te se rade dodatne krvne i mikrobiološke pretrage, uključujući cervikalne briseve. Važan dio obrade je i provjera prohodnosti jajovoda, koja se najčešće provodi sono-HSG metodom, a po potrebi i drugim dijagnostičkim postupcima. U obradu se uključuje i partner, najčešće analizom sjemena (spermiogramom), kako bi se dobila cjelovita slika mogućih uzroka otežanog začeća.

Prohodni jajovodi su preduvjet za trudnoću te postoji više vrsta dijagnostičkih metoda ispitivanja prohodnosti jajovoda: 

• sono HSG (ultrazvučna histerosalpingografija), 
• HSG (rentgenska histerosalpingografija), 
• laparoskopija. 

Danas se HSG koristi rjeđe zbog zračenja te se najčešće koristi sono HSG koja je sigurnija i jednostavnija metoda jer se njom izbjegava zračenje, za razliku od HSG metode.

Kako izgleda provjera prohodnosti jajovoda? 

Kod sono HSG pretrage se ubrizgava sterilna fiziološka otopina. Ubrizga se na način da se u maternicu postavi tanki kateter kroz koji se ubrizga kontrastna tekućina, a ginekolog prati prolazak kontrasta kroz jajovode. Umjesto tekućine se može ubrizgati i kontrastno sredstvo, najčešće pjena. Iako sama pretraga ne služi rješavanju problema, već postavljanju dijagnoze, zbog pritiska kontrastne tekućine je moguće da se poboljša prohodnost jajovoda kod situacija blažeg suženja. Pretraga se izvodi u fazi ciklusa između menstruacije i ovulacije, a prije pretrage je potrebno obaviti cervikalne briseve i PAPA test kako bi se isključila mogućnost infekcije. 

Laparoskopija se uglavnom provodi kad postoji i neka druga indikacija za laparoskopiju (primjerice endometrioza), s obzirom na to da je riječ o operativnom zahvatu za koji je potrebna opća anestezija. Međutim, tijekom laparoskopije se mogu riješiti i neki od uzroka neprohodnosti jajovoda, poput odstranjivanja mioma ili ciste, tako da se ponekad koristi i kao metoda liječenja neprohodnih jajovoda.

Sad kad smo navele pretrage koje obuhvaćaju ženu, pokrit ćemo i partnera, koji je jednako važna stavka te i on mora sudjelovati u obradi. Partner će obaviti pretragu koja se zove analiza sjemena ili spermiogram, a kojom se provjeravaju broj, pokretljivost i kvaliteta spermija.

Kako izgleda spermiogram?

Kako bi se obavila analiza sjemena, partner mora dati uzorak sjemena, što se uglavnom obavlja ejakulacijom u čistu, sterilnu posudu za uzimanje uzorka. Najčešće za to postoji posebna prostorija u klinici gdje se može dati uzorak, a postoji mogućnost davanja uzorka i tijekom spolnog odnosa (prekinutog prije ejakulacije i davanjem uzorka u posudu). 

Što se tiče same pripreme, neke osnovne preporuke su da se partner suzdrži od ejakulacije nekoliko dana prije davanja uzorka (dakle, da tijekom tog perioda ne bude spolnih odnosa niti masturbacije). Idealan period za to bi bio između 2 i 7 dana. Poželjno je i izbjegavanje konzumacije alkohola nekoliko dana prije pretrage. Liječnika je potrebno upozoriti ako uzima neke lijekove ili dodatke prehrani koje mogu utjecati na nalaz. 

Samom pretragom se analiziraju: 

• volumen uzorka, 
• broj spermija,
• pokretljivost spermija, 
• vitalnost spermija,
• morfologija spermija.

Ovisno o rezultatima testa možda će biti potrebni neki dodatni testovi, poput hormonskih pretraga, mikrobioloških pretraga i slično.

Bitno je napomenuti da same pretrage služe dijagnostici, a ne znače nužno da nešto nije u redu. Moguće je da će obrada pokazati da nema nikakvih problema i da trebate nastaviti pokušavati dalje s nezaštićenim odnosima te pratiti ovulaciju, a čak i ako pokaže neku smetnju zbog koje dosad nije došlo do začeća, često takva smetnja bude rješiva pa možete poduzeti potrebne korake kako biste riješili eventualni problem. 

Također, uzrok neplodnosti ponekad nije moguće odmah otkriti pa nemoj brinuti ako se ne otkrije odmah na prvim pretragama, iako cijelo iskustvo i iščekivanje u neizvjesnosti većinom bude dosta frustrirajuće. 

Što se tiče samog liječenja, ono ovisi o nalazima svih gore navedenih pretraga. Neke nalaze (poput kvalitete spermija) je potencijalno moguće poboljšati i promjenom životnih navika, ali o tome se svakako konzultirajte s liječnikom. 

Ako bude potrebno (ovisno o nalazima), liječnik će:

• propisati liječenje lijekovima (uz kombinaciju tempiranih odnosa kod kojih se folikulometrijama – ultrazvučnim pregledima kojima se prati rast folikula i sluznica maternice, određuje najbolji dan za spolne odnose), 
• odrediti kirurško liječenje (ako je moguće), 
• predložiti daljnje postupke medicinski potpomognute oplodnje. O toj temi možeš više pročitati u tekstu Potpomognuta oplodnja, a za iskustvo iz prve ruke možeš pročitati Našu priču IVF — hormoni na 100, strpljenje 0.  

Za sve detalje o trudnoći predlažemo da pročitaš naše tekstove Trudnoća po tjednima i Preporuke u trudnoći. U njima ćeš pronaći mnoštvo informacija o svemu što te čeka tijekom tog perioda i savjete o tome što (ne) bi trebala raditi tijekom trudnoće.

Sadržaj na mama360.hr namijenjen je isključivo za informiranje i edukaciju. Ništa od objavljenog ne zamjenjuje razgovor s liječnikom niti predstavlja medicinski savjet — za sve što se tiče tvog zdravlja ili zdravlja tvoje bebe, obrati se svom liječniku ili pedijatru.